Budj Bim: u Australiji se nalazi jedan od najstarijih sustava akvakulture na svijetu
Snimka zaslona iz videozapisa „World Heritage Nomination – Budj Bim Cultural Landscape”. YouTube kanal: Gunditj Mirring. K-
U Australiji se nalazi jedan od najstarijih sustava akvakulture na svijetu. Riječ je o sustavu kontroliranog uzgoja u vodi u kojem su starosjedilački narodi tisućama godina uzgajali jegulje. Na temelju rezultata radiokarbonskog datiranja znanstvenici procjenjuju da je jedan od pet takvih sustava star oko 6600 godina.
Kulturni krajolik uzgajališta jegulja Budj Bim u zapadnoj Victoriji uvršten je 2019. godine na UNESCO-ov Popis svjetske baštine. Budj Bim uspavani je vulkan s drevnim tokovima bazaltne lave, a ujedno je i prvi lokalitet upisan na ovaj prestižni popis isključivo zbog svojeg kulturnog značaja.
Ovaj videozapis izradila je organizacija Gunditj Mirring Traditional Owners Aboriginal Corporation u vrijeme podnošenja nominacije:
Narod Gunditjmara tradicionalni je starosjedilački narod ovoga područja. Pružali su snažan otpor kolonizaciji i oduzimanju svoje zemlje u dugotrajnim i krvavim Eumerella ratovima, koji su se vodili od 1830-ih do 1860-ih godina. Mnogi su od 1890-ih do 1950-ih živjeli u naselju pod upravom Anglikanske crkve u blizini jezera Condah.
Ovu rukom crtanu kartu područja jezera Condah i sustava ribolovnih zamki izradio je Alexander Ingram 1893. godine:
Karta aboridžinskog ribnjaka na jezeru Condah koju je izradio Alexander Ingram. Objavljena uz dozvolu Muzeja Južne Australije. Korištena uz dopuštenje.
Korisnica @westvicbrolga nedavno je na TikToku objavila videozapis obilaska Budj Bima koji je predvodio Joey Saunders, pripadnik naroda Gunditjmara:
@westvicbrolga The Brolga took a tour at Budj Bim Cultural Landscape, learning about the ancient ways of the Gunditjmara people who have called this Country home for thousands of years. #nature #history #indigenous #firstnations #culture
Lokalna aboridžinska organizacija Winda-Mara organizira vođene obilaske zamki za jegulje i kamenih nastambi. Centar za akvakulturu Tae Rak na jezeru Condah ima brojne kamene bazene za držanje jegulja, a posjetitelji ih mogu i kušati u bush tucker kafiću koji nudi tradicionalna autohtona jela.
Otkriće ovih zamki pomoglo je ispraviti pogrešne predodžbe o predkolonijalnim starosjedilačkim narodima kao isključivo nomadskim lovcima-sakupljačima. Ian J. McNiven, profesor arheologije starosjedilačkih naroda na Svečilištu Monash, objasnio je nova saznanja u članku za The Conversation:
Rather than living passively off whatever nature provided, the Gunditjmara actively and deliberately manipulated local water flows and ecologies to engineer a landscape focused on increasing the availability and reliability of eels.
Manipulation of the landscape involved stone structures (such as traps and channels) dating back at least 6,600 years. Eel aquaculture facilities (ponds and dam walls) pre-date contact with Europeans by many hundreds (and possibly thousands) of years.
Umjesto da su samo živjeli od onoga što im je priroda pružala, pripadnici naroda Gunditjmara aktivno su i promišljeno upravljali lokalnim vodenim tokovima i ekosustavima te preoblikovali krajolik kako bi osigurali veću dostupnost jegulja i stabilniji ulov.
Takvo preoblikovanje krajolika uključivalo je kamene strukture, poput zamki i kanala, koje datiraju najmanje 6600 godina unazad. Sustavi za uzgoj jegulja, uključujući ribnjake i brane, nastali su stotinama, a moguće i tisućama godina prije dolaska Europljana.
U blizini zamki za jegulje pronađeni su i ostaci približno 300 kamenih struktura, za koje se pretpostavlja da su služile kao kuće. One bi mogle svjedočiti o trajnoj naseljenosti ovog područja još prije dolaska Europljana.
Ostaci kamene nastambe na Budj Bimu, 2022. Fotografija: Heather Milton.
Jedna od najstarijih priča o postanku svijeta također potječe s Budj Bima i objašnjava podrijetlo ovog znamenitog vulkana:
Prijevod: „37 000 godina stara priča o Budj Bimu: Pleme iz južne Australije pripovijeda mit o stvaranju Budj Bima… koji je poprimio oblik vulkana. Njegovi su zubi postali lava koja je suknula iz njegovih usta i potekla prema moru, stvarajući zemlju koja od samih početaka omogućuje opstanak plemena…
Brdo zvano Budj Bim zapravo je davno ugašeni vulkan. Njegova je lava doista tekla prema moru, oblikujući obalna močvarna područja koja su Aboridžini tisućama godina koristili za akvakulturu.”
