Budj Bim: jedan od najstarijih svjetskih sustava akvakulture nalazi se u Australiji
Snimka zaslona iz videozapisa „World Heritage Nomination – Budj Bim Cultural Landscape”. YouTube kanal: Gunditj Mirring. K-
Australija je dom jednom od najstarijih sustava akvakulture na svijetu. Riječ je o vodenom okruženju u kojem su starosjedilački narodi tisućama godina uzgajali jegulje. Na temelju rezultata radiougljičnog datiranja, znanstvenici procjenjuju da je jedan od pet takvih sustava star oko 6600 godina.
Kulturni krajolik uzgajališta jegulja Budj Bim u zapadnoj Victoriji uvršten je 2019. godine na UNESCO-ov Popis svjetske baštine. Budj Bim je uspavani vulkan s drevnim tokovima bazaltne lave, a ujedno je i prvi lokalitet upisan na ovu prestižnu listu isključivo zbog svojeg kulturnog značaja.
Ovaj videozapis izradila je organizacija Gunditj Mirring Traditional Owners Aboriginal Corporation u vrijeme podnošenja nominacije:
Narod Gunditjmara tradicionalni su starosjedilački vlasnici ove zemlje. Pružali su snažan otpor bijelim kolonistima i oduzimanju zemlje u dugotrajnim i teškim pograničnim Eumerella ratovima, koji su se vodili od 1830-ih do 1860-ih godina. Mnogi su od 1890-ih do 1950-ih živjeli u naselju pod upravom Anglikanske crkve u blizini jezera Condah.
Ovu rukom crtanu kartu područja jezera Condah i sustava ribolovnih zamki izradio je Alexander Ingram 1893. godine:
Karta aboridžinskog ribnjaka na jezeru Condah koju je izradio Alexander Ingram. Objavljeno uz dozvolu Muzeja Južne Australije. Korišteno uz dopuštenje.
Korisnika @westvicbrolga nedavno je na TikToku objavila videozapis obilaska Budj Bima koji je predvodio Joey Saunders, pripadnik naroda Gunditjmara:
@westvicbrolga The Brolga took a tour at Budj Bim Cultural Landscape, learning about the ancient ways of the Gunditjmara people who have called this Country home for thousands of years. #nature #history #indigenous #firstnations #culture
Lokalna aboridžinska organizacija Winda-Mara organizira vođene obilaske zamki za jegulje i kamenih nastambi. Centar za akvakulturu Tae Rak na jezeru Condah opremljen je brojnim kamenim bazenima za prihvat jegulja, a posjetitelji ih mogu i kušati u bush tucker kafiću koji nudi tradicionalna autohtona jela.
Otkriće ovih zamki pomoglo je ispraviti zablude o predkolonijalnim starosjedilačkim narodima kao isključivo nomadskim lovcima-sakupljačima. Ian J. McNiven, profesor arheologije starosjedilaca na Svečilištu Monash, objasnio je nova saznanja u članku za The Conversation:
Rather than living passively off whatever nature provided, the Gunditjmara actively and deliberately manipulated local water flows and ecologies to engineer a landscape focused on increasing the availability and reliability of eels.
Manipulation of the landscape involved stone structures (such as traps and channels) dating back at least 6,600 years. Eel aquaculture facilities (ponds and dam walls) pre-date contact with Europeans by many hundreds (and possibly thousands) of years.
Umjesto da su pasivno živjeli od onoga što im je priroda pružala, pripadnici naroda Gunditjmara aktivno su i promišljeno upravljali lokalnim vodenim tokovima i ekosustavima kako bi oblikovali krajolik usmjeren na povećanje dostupnosti i pouzdanosti ulova jegulja.
Takvo upravljanje krajolikom uključivalo je kamene strukture (poput zamki i kanala) stare najmanje 6600 godina. Akvakulturna postrojenja za uzgoj jegulja (ribnjaci i brane) nastali su stotinama (a moguće i tisućama) godina prije kontakta s Europljanima.
U blizini zamki za jegulje pronađeni su i ostaci približno 300 kamenih struktura, za koje se pretpostavlja da su bile kuće. One bi mogle poslužiti kao dokaz o trajnoj nastanjenosti tog područja prije dolaska Europljana.
Ostaci kamene nastambe na Budj Bimu, 2022. Fotografija: Heather Milton.
Jedna od najstarijih priča o postanku također potječe s Budj Bima i objašnjava podrijetlo čuvenog vulkana:
Prijevod: „37 000 godina stara priča o Budj Bimu: Pleme u južnoj Australiji pripovijeda mit o stvaranju Budj Bima… koji je poprimio oblik vulkana. Njegovi zubi postali su lava koja je suknula iz njegovih usta i potekla prema moru, stvarajući zemlju koja prehranjuje pleme od samog početka…
Brdo zvano Budj Bim zapravo je davno ugašeni vulkan. Njegova je lava doista tekla prema moru, oblikujući obalna močvarna područja koja Aboridžini koriste za akvakulturu već tisućama godina.”
