Različite sorte kukuruza. Autor: Hervé Mukulu / GreenAfia. Preneseno uz dopuštenje.

Ovaj članak autora Hervéa Mukulua izvorno je objavljen 16. studenoga 2025. na informativnom portalu Icicongo, uz potporu organizacije Pulitzer Center. Global Voices ponovno objavljuje ovaj tekst u sklopu partnerskog sporazuma s Icicongom.

Klimatske promjene snažno su pogodile Sjeverni Kivu, regiju u istočnom dijelu Demokratske Republike Kongo, gdje su poljoprivrednici prisiljeni prilagođavati svoje metode uzgoja kako bi preživjeli.

Skraćena godišnja doba, dugotrajne suše i bujične kiše svakodnevni su izazovi s kojima se poljoprivrednici suočavaju u ovoj sve nepredvidljivijoj klimi, u kojoj snažni pljuskovi povećavaju rizik od poplava i erozije tla. Podatci iz znanstvenog časopisa Geo-Eco-Trop iz 2012. godine pokazuju da godišnja količina oborina u regiji iznosi približno 1500 mm, dok je prosječni intenzitet dnevnih oborina u blagom porastu (+0,1 mm/dan). Tako se sada godišnje bilježe tri dana više s oborinama preko 10 mm, dok su klimatske promjene skratile kišnu sezonu s devet na sedam mjeseci, što dodatno ugrožava sigurnost opskrbe hranom.

Prema istoj studiji, porast broja poplava prvenstveno je posljedica brze i nekontrolirane urbanizacije. Stoga su urbanističko planiranje i izgradnja odgovarajuće infrastrukture od presudne važnosti. S obzirom na to, znanstvenici predlažu primjenu prilagođenih poljoprivrednih tehnika, upotrebu otpornog sjemena i prelazak na agrošumarstvo.

Opstanak poljoprivrede ovisi o kiši

Prema podatcima Jedinice za analizu razvojnih pokazatelja (CAID), Sjeverni Kivu ima četiri godišnja doba: dvije vlažne sezone (od sredine kolovoza do sredine siječnja te od sredine veljače do sredine srpnja) i dvije vrlo kratke sušne sezone (između sredine siječnja i sredine veljače te između sredine srpnja i sredine kolovoza).

Gloire Mulondi, agronom i stručnjak za prostorno planiranje, navodi da godinu obilježavaju dvije poljoprivredne sezone: kratka, koja traje od ožujka do svibnja, i duga, od kolovoza do studenoga. Objašnjava kako uspjeh žetve izravno ovisi o učestalosti oborina:

Notre agriculture reste familiale, de petite échelle, et dépend entièrement des saisons de pluie.

Naša se poljoprivreda i dalje temelji na malim obiteljskim gospodarstvima koja u potpunosti ovise o kišnim sezonama.

Uostalom, sustavi navodnjavanja koji bi omogućili veću neovisnost i dalje su prava rijetkost. Zbog nedostatka financijskih i tehničkih sredstava te nepristupačnog terena, mnogi poljoprivrednici još su uvijek prepušteni na „milost i nemilost kiši”.

Charles Valimunzigha, profesor poljoprivrednih znanosti i direktor Agronomskog i veterinarskog istraživačkog centra Graben (CERAVEG), ističe paradoks:

L’eau n’est pas absente : rivières, ruisseaux et nappes souterraines abondent. Le problème, c’est notre incapacité à la capter et à la gérer.

Vode ne manjka: rijeka, potoka i podzemnih voda ima napretek. Problem je u tome što je ne znamo prikupiti niti njome gospodariti.

Klimatološki podatci koje su prikupili Udruga Enzymes Raffiners (ENRA Beni), Poljoprivredni i veterinarski tehnički institut Butembo (ITAV Butembo) i Nacionalni institut za agronomska istraživanja (INERA Yangambi) potvrđuju promjenu u učestalosti oborina.

La quantité annuelle évolue peu, mais leur intensité augmente. Des épisodes extrêmes (grêle, orages violents) frappent plus souvent, parfois en pleine période censée être sèche et détruisent les semis cultures.

Iako se ukupna godišnja količina oborina ne mijenja značajno, njihov intenzitet raste. Ekstremni vremenski uvjeti, poput tuče i snažnih oluja, javljaju se sve češće, ponekad čak i usred razdoblja koja bi trebala biti sušna, i uništavaju usjeve.

Povrh promjenjivosti oborina, veliku prepreku predstavlja sjeme koje je često staro i daje slabe prinose, a sadi se uz metode koje kao da su ostale zamrznute u vremenu. Unatoč tome, poljoprivrednici, nevladine organizacije, istraživački centri i vlasti udružili su snage kako bi ubrzali razvoj sorti otpornih na klimatske promjene.

Nestabilno vrijeme pogoduje i izbijanju bolesti poput plamenjače (gljivičnog oboljenja koje pogađa brojne biljne vrste) te drugih gljivičnih infekcija, čime se dodatno smanjuju prinosi. Gloire Mulondi objašnjava:

Nous assistons à des manifestations locales du changement climatique global liées à l’augmentation des gaz à effet de serre.

Svjedočimo lokalnim posljedicama globalnih klimatskih promjena, koje su posljedica porasta emisija stakleničkih plinova.

Razvoj održive poljoprivrede

Istraživač poljoprivrednih kultura Héritier Mbusa smatra da je put naprijed jasan:

…planifier, irriguer et diversifier. Passer d’une agriculture de survie à un système capable d’anticiper et de s’adapter, grâce à la technologie, à la reforestation et à des variétés mieux armées face aux aléas climatiques.

…planiranje, navodnjavanje i diversifikacija. Potreban je prelazak sa samoopskrbne poljoprivrede na sustav koji može predviđati promjene i prilagođavati im se uz pomoć tehnologije, pošumljavanja i sorti otpornijih na vremenske nepogode.

Za Sahanija Walerea, stručnjaka za upravljanje prirodnim katastrofama, lokalna poljoprivreda našla se u slijepoj ulici:

Nous ne pouvons garantir une agriculture durable si nous n’envisageons pas des mécanismes d’adaptation au changement climatique.

Ne možemo zajamčiti održivu poljoprivredu ako ne počnemo ozbiljno razmišljati o načinima kako se prilagoditi klimatskim promjenama.

Walere poziva na uspostavu regionalne mreže meteoroloških stanica kako bi se izradio pouzdan poljoprivredni kalendar.

Istraživač napominje da podatci pokazuju prosječan porast temperature od 1,8 °C u posljednjih 50 godina, kao i sve češće poremećaje tijekom kratkih kišnih sezona.

Si les émissions de gaz à effet de serre se poursuivent, même la petite agriculture, colonne vertébrale de l’économie locale, pourrait disparaître.

Ako se trend emisija stakleničkih plinova nastavi, čak bi i mala poljoprivredna gospodarstva, koja čine okosnicu lokalne ekonomije, mogla nestati.

Stoga poziva donositelje politika da poljoprivredne strategije utemelje na klimatskim podatcima i tako osiguraju opstanak proizvodnje.

Kako bi se odgovorilo na ove izazove, glavni koordinator Gloire Mulondi apelira na zaokret prema otpornijoj poljoprivredi, zasnovanoj na agrošumarstvu i agroekologiji. Navodi:

Nous devons adopter des nouvelles pratiques adaptées aux nouvelles réalités climatiques.

Moramo usvojiti nove prakse prilagođene novim klimatskim uvjetima.

Gloire Mulondi također inzistira na očuvanju plodnosti tla i smanjenju emisija nastalih krčenjem šuma te čišćenjem zemljišta metodom „posijeci-i-spali”. Prema njegovim riječima, potrebno je iskoristiti tehnologiju, satelitske snimke, mapiranje tla i digitalne alate, pogotovo zato što se „agroekologija oslanja na ravnotežu između biljaka, tla i okoliša, ograničava upotrebu kemijskih sredstava i podupire bioraznolikost”.