Uzgoj rajčica. Foto: Canva Pro.

Članak je napisao jedan član prve grupe mladih novinara Cari-Bois-a (novinske mreže usmjerene okolišu), koji su se bavili posljedicama klimatskih promjena u pojedinačnim naseljima. Prvenstveno je članak objavljen na Cari-Bois Environmental News mreži. U nastavku čitate verziju članka nastalu pod ugovorom o dijeljenju sadržaja. 

Autor: Adonai Crosby

Poljoprivreda je najvažnija gospodarska djelatnost stanovnika sela Les Coteaux u Tobagu. Njome su do sada financirali svoje životne potrebe. Međutim, u posljednjih 15 godina shvatili su kako sve više temperature ometaju poljoprivredne poslove.  

Porast temperature koji je povezan sa klimatskim promjenama utječe na poljoprivredu na različite načine, primjerice kroz promjene u razdoblju sadnje pojedinih kultura, povećanu potrebu za vodom za navodnjavanje, smanjenje prinosa te češću pojavu biljnih bolesti.

U članku iz 2021. godine, koji sadrži dvije procjene o osjetljivosti na klimatske promjene, ministarstvo razvoja Trinidada i Tobaga upozorava da “su klimatske promjene očita i postojeća prijetnja gospodarskom napretku države te sigurnosti naroda.”

Iako su poljoprivrednici Les Coteaux-a ponosni na svoju samodostatnost, smanjeni urodi doveli su do potrebe za promjenama. Neki stanovnici sela bili su prisiljeni okrenuti se uvoznim proizvodima kako bi nadomjestili nedostatke. Međutim, zbog inflacije i stalnog rasta cijena namirnica to nije održivo.

Poljoprivrednik Hamilton Crosby iz Les Coteaux-a prisjeća se kako je po sezoni uzgajao i do 907 kilograma rajčica, dok se posljednjih godina količina smanjila na prosječno 680 kilograma. Objašnjava da je smanjen urod povezan sa sve težim uvjetima uzgoja — izrazitim sušama u određenim godišnjim dobima, dok su u drugim godišnjim dobima prekomjerno vlažna tla uzrokovana ekstremnim padalinama. Pored smanjenog uroda može doći i do promjena u kvaliteti proizvodnje, što vodi do opadanja u prodaji.

Poljoprivrednici pokušavaju držati cijene razumnima za proizvode koje prodaju. Pokušaji prilagođavanja promjenama uvjeta, poput potrebe za pojačanim navodnjavanjem, često vode do povećanja troškova u proizvodnji.

Prema navodima Nacionalne agencije za istraživanje oceana i atmosfere temperatura Zemlje je od 1880. godine porasla prosječno za 0,08 stupnjeva Celzija po desetljeću.

Negativni utjecaj klimatskih promjena na poljoprivredu naravno nije ograničen samo na Tobago. Poplave mogu razoriti poljoprivredna zemljišta i žetve, što remeti proizvodnju hrane u područjima ugroženima poplavama. Obitelji, koje ovise o poljoprivredi, mogu osjetiti ogromne financijske gubitke.  Poljoprivrednik Richard Singh je 2018. u katastrofalnim poplavama koje su pogodile Trinidad pretrpio štetu u vrijednosti višoj od 3 milijuna dolara (oko 2,7 milijuna eura), izgubivši strojeve i mašine te 200 hektara žetve. Rastuća razina mora mogla bi ugroziti i poljoprivrednike na obali zemlje, koji su dodatno ugroženi poplavama.

Ne preostaje nikakva druga mogućnost, već pronaći puteve kako klimatske promjene smanjiti i tako djelovati. Sadnja drveća djelotvorno je sredstvo za redukciju CO2 (stakleničkog plina), koji kroz učinak staklenika doprinosi globalnom zagrijavanju. Primjerice, stablo hrena (Moringa) godišnje može ukloniti i do 80 kg ugljikovog dioksida. Korištenje obnovljivih izvora energije poput energije vjetra i sunca također ima velik učinak pri smanjenju misija ugljikovog dioksida.

Ove mjere bi se, ako se provode zajedno, mogle pokazati ključnima za borbu protiv klimatskih promjena i za opstanak poljoprivrednika u područjima poput Les Coteaux-a. Ako se prave mjere poduzmu na vrijeme, one mogu pomoći ne samo poljoprivrednicima u Trinidadu i Tobagu, već i samom planetu Zemlji.

Ovaj je članak prevela Eleni Marmaridou iz Germersheima u okviru kolegija Dr. Anastasije Kalpakidou.