Nigerijski krajolik iz ptičje perspektive. Fotografija: MediaMOF s platforme Wikimedia Commons (CC BY-SA 4.0 Deed).

Autorica: Adanna Omeye

Hodala sam pločnikom, a koža mi se presijavala, ne zbog kakve kreme, već zbog sunčevih zraka koje su se o nju odbijale. Znoj mi se slijevao niz lice, a jedini razlog zašto nisam zaplakala bio je taj što bi moje tijelo tada proizvelo još više topline. Sunčeva svjetlost u tri popodne tog utorka u Abuji bila je neizdrživa. Osjećala sam se uistinu bespomoćno. No, što je s ostalim sjevernim regijama? Ako su temperature ovoliko nesnosne u središnjem dijelu zemlje, zamislite tek njihov intenzitet u sušnim i polusušnim područjima dalje na sjeveru, bliže Sahari. Kako se mi u regijama pogođenim ekstremnim vrućinama možemo nositi s ovim klimatskim uvjetima koji se doimaju sve gorima? 

Utjecaj geografskog položaja na nigerijsku klimu

Karta Nigerije i susjednih zemalja. Izvor: Wikimedia Commons (CC BY-SA 4.0).

Nigerija, zemlja prepoznatljiva po izrazito mladoj populaciji, graniči s Kamerunom, Čadom, Nigerom i Beninom te izlazi na Atlantski ocean. Iako ove granice pogoduju trgovini i etničkoj povezanosti, one izravno utječu i na klimu u zemlji. Količina oborina uvelike varira ovisno o regiji. Savezne države na jugoistoku Nigerije bilježe najviše razine padalina, dok se na sjeveroistoku bilježe najniže razine. Jug redovito pogađaju obilni pljuskovi uzrokovani izdizanjem zračnih masa s Atlantskog oceana i orografskim efektom Kamerunskog gorja. S druge strane, sjever oskudijeva oborinama zbog udaljenosti od Atlantika i izloženosti suhim vjetrovima iz Sahare, najtoplije pustinje na svijetu koja se preko Čada i Nigera širi prema granicama Nigerije.

Nigeriju u velikoj mjeri obilježava tropska klima. S prosječnom godišnjom temperaturom od 27,3 °C, zabilježenom između 1991. i 2020., zemlja zauzima 41. mjesto na ljestvici koju čine 234 države. Dok porast temperatura na sjeveru uzrokuje suše, na jugu ekstremne oborine imaju razarajući utjecaj na živote i imovinu. Iako Nigerija ne ulazi u krug deset globalno najugroženijih zemalja, njezina je izloženost poplavama i dalje značajna. Prema procjenama iz Svjetskog izvještaja o rizicima (World Risk Report), indeksi rizika kreću se od 31,62 do 100, dok se razina izloženosti kreće u rasponu od 40,97 do 100. 

U 2025. godini Nigerija je zauzela 60. mjesto među 193 zemlje na Svjetskom indeksu rizika (World Risk Index), izvještaju koji mjeri i prikazuje intenzitet i učestalost prirodnih opasnosti poput poplava, potresa, tsunamija, ciklona, suša i porasta razine mora. Iako su neke od tih pojava djelomično uzrokovane ljudskim djelovanjem, njihova se učestalost povećava zbog sve izraženijih klimatskih promjena. Godinu ranije Nigerija je bila na 61. mjestu, što upućuje na pogoršanje situacije, kako u pogledu razornosti katastrofa tako i na razini pripravnosti. Iako se Nigerija ne suočava sa svim navedenim opasnostima, one koje je pogađaju često se javljaju u ekstremnim razmjerima. Takve opasnosti pogađaju i pojedince i gospodarstvo.

Klimatske promjene i njihove štetne posljedice

Klimatske promjene imaju dalekosežne učinke na ljudske živote, što se izravno odražava na životni standard i gospodarsku produktivnost. Nigerija je 2022. godine zabilježila treću najvišu stopu internog raseljavanja u Africi, potaknutu prvenstveno sukobima i poplavama. Iako su prirodne katastrofe rjeđi uzrok internih migracija, one su i dalje značajan čimbenik u određenim saveznim državama. Primjerice, na regije središnjeg sjevera i sjeverozapada Nigerije otpada sedam posto migracija povezanih s prirodnim katastrofama. Raščlanjeni podaci pokazuju posebno visoke postotke u pojedinim državama: Kogi (90 posto), Katsina (15 posto), Nasarawa (14 posto), Kano (12 posto) i Kaduna (12 posto).

Klimatska kriza i dalje je glavni uzročnik sve većeg intenziteta prirodnih katastrofa, među kojima su u Nigeriji najizraženije poplave.

Klimatske katastrofe također negativno utječu na izvore prihoda stanovništva. Budući da je u trećem tromjesečju 2025. godine poljoprivreda činila više od 31 % BDP-a, ona ostaje ključni stup nigerijskog gospodarstva. Stoga narušena radna sposobnost stanovništva i ugroženi izvori prihoda izravno utječu na proizvodnju, dostupnost hrane i stope zaposlenosti. Posljedice su povećana ovisnost o uvozu, pad životnog standarda i smanjenje mogućnosti zapošljavanja. Žene su pritom nerazmjerno pogođene jer čine značajan udio radne snage u nigerijskom poljoprivrednom sektoru.

Tipičan primjer je savezna država Kano, sjeverno središte trgovine i poljoprivrede, poznato po uzgoju kikirikija, prosa, mletačkog graha, kukuruza, sirka i riže. Poplave 2024. godine uništile su više od 25 % očekivane poljoprivredne proizvodnje te države. U katastrofi je poginulo 26 osoba, 50 ih je ozlijeđeno, a uništeno je više od 1000 domova. Između lipnja i rujna 2024., poplave diljem Nigerije odnijele su 280 života, uz 2504 ozlijeđenih, 122 330 uništenih domova i oko 6 900 hektara oštećenih poljoprivrednih površina, dok je približno 641 500 osoba raseljeno. 

Ostale klimatske katastrofe u Nigeriji uključuju suše i toplinske valove, koji su najizraženiji u sjevernim regijama.

Put prema naprijed

Unatoč golemim negativnim učincima klimatske krize, Nigerijci pronalaze načine kako ublažiti njezine posljedice. Primijenjena su neka inovativna rješenja. Primjerice, Green Quest, pristup temeljen na gamifikaciji i zajedničkom djelovanju, koji je osnovala Grace James, osnažuje zajednice u borbi protiv poplava kroz edukaciju, angažman i održive prakse. Iako se i vlada uključuje kroz zajedničke politike i infrastrukturne inicijative, potrebno je učiniti više kako bi se smanjili rizici i patnja stanovništva. Inovacije su ključne, a osobni angažman svakog pojedinca može zajednički dovesti do značajnih pozitivnih rezultata.

Nalazi Jedinice za istraživanje klime (Climatic Research Unit, CRU) ukazuju na to da je 2024. bila globalno najtoplija godina ikad zabilježena, prema analizi podataka od 1850. do 2024. U izvještaju se navodi:

Each of the last four decades has been successively warmer than any decade that preceded it since 1850. Human influence has warmed the climate at a rate that is unprecedented in at least the last 2,000 years.

Svako od protekla četiri desetljeća bilo je toplije od bilo kojeg prethodnog desetljeća još od 1850. godine. Ljudskim djelovanjem klima se zagrijala brzinom koja nije zabilježena u najmanje posljednjih 2000 godina.

Brojne aktivnosti, poput pojačanog sagorijevanja naftnog plina, izlijevanja nafte, emisija ugljika iz prometa i poljoprivrede te drugih čimbenika, pridonijele su klimatskim promjenama u Nigeriji.

Nažalost, intenzivno sunčevo zračenje nešto je čemu se često prilagođavamo, no klimatske promjene, uključujući posljedice poput poplava i suša, moraju se učinkovito rješavati kako bi buduće generacije izbjegle njihove ekstremne posljedice. Ljudsko djelovanje značajno je doprinijelo ovim ekstremima, ali ljudi također posjeduju moć za provedbu rješenja. Svi se moramo uključiti kako bismo postigli željenu promjenu.