Plakat za braindrain.org.mk,, inicijativu iz 2001. godine koja dokumentira odljev mozgova u Sjevernoj Makedoniji. Fotografija Global Voicesa, korištena pod licencom CC BY.

Članak autorica Antonije Janevske i Kristine Radović izvorno je objavljen na portalu Reporting Diversity Network (RDN) 29. travnja 2025. godine. Uređena verzija ovog članka objavljuje se na portalu Global Voices u sklopu partnerskog sporazuma s Innovative Media.

„Glavni razlog zbog kojeg sam otišla na studij u inozemstvo bila je želja za promjenom. Htjela sam doživjeti kako je živjeti negdje drugdje dok sam još u dvadesetima“, kaže crnogorska studentica koja trenutno studira u Sloveniji. No odlazak mladih nije isključivo problem Crne Gore, slične priče čuju se diljem regije.

Kristijan iz Sjeverne Makedonije studira strojarstvo u Ljubljani. Sveučilište koje pohađa jedno je od najboljih u istočnoj Europi u tom području, a uz to je i među financijski najpristupačnijima u regiji. Budući da nije uspio dobiti mjesto u studentskom domu, dodatno štedi novac dijeleći stan s nekoliko cimera.

„Moj dan obično počinje predavanjima“, kaže Kristijan. „Imamo dvije pauze tijekom dana, a nakon predavanja slijede vježbe – bilo u učionici, gdje rješavamo zadatke iz matematike i fizike, ili praktične laboratorijske vježbe, koje ovise o kolegiju. Tada radimo u manjim grupama, najčešće od četiri do osam studenata. Na vježbama radimo na projektima, dobivamo ocjene i stječemo praktična znanja temeljena na teoriji koju učimo. Na kraju dana učim u knjižnici i sudjelujem u sportskim aktivnostima koje nudi sveučilište.“

Većina mladih iz regije odlučuje se na odlazak zbog nepovoljnih društvenih, životnih i ekonomskih uvjeta. Prema istraživanju o mladima u jugoistočnoj Europi, koje je 2024. godine provela Zaklada Friedrich Ebert, u Crnoj Gori čak petina mladih izražava želju da napusti zemlju.

„Mladi neprestano napuštaju Crnu Goru. Razloge tog vala treba tražiti u nestabilnom ekonomskom i političkom okruženju koje pogoduje provođenja neeuropskih praksi poput stranačkog i rođačkog zapošljavanja, korupcije, pravne nesigurnosti, zarobljenih medija te nedostatne potpore mladima – ili tek deklarativne potpore koja ne odražava stvarni odnos donositelja odluka prema njima“, objašnjava David Vukićević, predsjednik Mreže za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG), za portal Innovative Media.

Sjedinjene Američke Države i dalje su među najpoželjnijim destinacijama za mlade sa zapadnog Balkana. Ipak, više od trećine zahtjeva za američku vizu iz Kosova, Crne Gore i Albanije u 2024. godini bilo je odbijeno. U Sjevernoj Makedoniji stopa odbijanja iznosila je 28 posto.

Neki ostaju u Europi

Josif, 21-godišnji student računarstva na Sveučilištu u Bristolu, veći dio vremena provodi na predavanjima ili na konzultacijama s profesorima, razgovarajući o projektima i ocjenama. Njegova nastava sastoji se od prezentacija i praktičnog rada, a materijali za učenje – kad nisu u elektroničkom obliku – nalaze se u knjižnici.

Iako uživa u životu u Ujedinjenom Kraljevstvu i zahvalan je Ministarstvu obrazovanja na stipendiji koja mu je omogućila tu priliku, Josif priznaje da osjeća dublju povezanost s domovinom: “Čak i ovdje se družim s Makedoncima.”

Stipendija koju je dobio zahtijeva da student bude primljen na jedno od 100 najboljih sveučilišta prema Šangajskoj rang–ljestvici sveučilišta, koja rangira svjetske visokoškolske ustanove na temelju, između ostalog, broja znanstvenih radova objavljenih u međunarodnim časopisima i broja dobitnika Nobelove nagrade koje su proizveli. Iako nijedno sveučilište iz Sjeverne Makedonije u posljednjih nekoliko godina nije bilo na toj ljestvici, Sjeverna Makedonija osigurava stipendije koje pokrivaju većinu studentskih troškova uz obvezu da se nakon diplome stipendisti moraju vratiti i raditi u domovini nekoliko godina.

Josif kaže da bi se u Sjevernu Makedoniju vratio jedino radi obitelji i prijatelja, no da profesionalne prilike u inozemstvu smatra znatno privlačnijima. Ipak, nada se da će znanje i iskustvo stečeno u Ujedinjenom Kraljevstvu osigurati zadovoljavajuću plaću kod kuće.

Posljednjih deset godina sve veći broj makedonskih studenata traži prilike za stjecanje boljeg obrazovanja izvan granica svoje zemlje. Suočeni s izazovima u ostvarivanju akademskih ciljeva, mnogi se odlučuju za inozemne institucije gdje očekuju naprednije kurikulume, suvremene sadržaje i bolje profesionalne izglede. Taj val odražava dublje, sustavne probleme u sustavu visokog obrazovanja Sjeverne Makedonije. Budući da broj studenata koji napuštaju zemlju raste, postavlja se ozbiljno pitanje može li akademski sustav zadržati mlade talente i stvoriti okruženje koje potiče inovacije i napredak.

Prema istraživanju Westminsterske zaklade za demokraciju, Sjeverna Makedonija godišnje ulaže između 116 i 433 milijuna eura u obrazovanje i osposobljavanje mladih koji potom napuštaju zemlju. U posljednjih 30 godina stanovništvo je smanjeno za deset posto zbog značajnog iseljavanja visoko kvalificiranih studenata.

Nema posla za mlade

Iako ne postoje službeni podaci o tome koliko Crnogoraca živi u inozemstvu, podaci Društva statističara i demografa Crne Gore (DSDCG) pokazuju da je na dan popisa 2023. godine otprilike trećina crnogorskih državljana, odnosno 213 478 osoba, živjela izvan zemlje.

Gordana Radojević iz DSDCG-a objašnjava: „Iako su podaci prikupljeni za 44 017 osoba u popisu, to čini samo 20 posto procijenjene dijaspore, dok preostalih 80 posto, odnosno 169 461 osoba, nije bilo uključeno jer u vrijeme popisa nisu imali člana kućanstva u Crnoj Gori koji bi mogao dati podatke u njihovo ime.“

Popis stanovništva trenutno je jedini izvor podataka o mladima koji studiraju u inozemstvu. Prema najnovijem istraživanju, 8 230 crnogorskih državljana boravi u inozemstvu radi obrazovanja, od čega njih 43 posto – ili 3 607 osoba – studira u Srbiji. Vukićević iz MOACG-a ističe kako podaci upućuju na to da Crna Gora nema odgovarajuću pronatalitetnu politiku, pa „mladi i dalje traže svoju sreću izvan granica domovine“.

Navodeći da čimbenici poput kvalitete života, akademskog uspjeha, prilika za usavršavanje, zapošljavanja i napredovanja te ekonomske neovisnosti uvelike oblikuju stavove mladih, Vukićević za IM kaže:

Entering the labor market is somewhat easier for young people due to the deficit of the appropriate workforce and the rise in minimum net wages. However, due to the constant rise in prices, this effect is gradually weakening, although it is still present. At the same time, work performance is expected to match current wage levels, but the education system has not adequately prepared those who are just entering the labor market for such conditions.

Ulazak mladih na tržište rada danas je nešto jednostavniji zbog manjka kvalificiranih radnika i porasta minimalne neto plaće. Ipak, zbog stalnog rasta cijena, taj je pozitivan učinak postupno slabiji, iako i dalje postoji. S druge strane, očekuje se da mladi radnici daju učinak koji odgovara plaći koju primaju, no obrazovni sustav ih nije dovoljno pripremio za zahtjeve modernog tržišta rada.

Iako Vukićević priznaje kontinuirane napore Ministarstva prosvjete, znanosti i inovacija te Ministarstva sporta i mladih na poboljšanju položaja mladih, ističe i da bez odgovarajuće podrške Ministarstva financija neće biti moguće ostvariti konkretne rezultate.

Podaci Svjetske banke pokazuju da je samo u posljednjem desetljeću više od 2,5 milijuna ljudi napustilo zapadni Balkan u potrazi za boljim životnim uvjetima u zapadnoj Europi, što ukazuje na regionalni val.

Informacijske tehnologije (IT) i inženjerstvo

Jedan od glavnih izazova iseljavanja je odlazak visokoobrazovanih mladih ljudi – stručnjaka iz tehničkih i prirodoslovnih područja (STEM) kao što su informacijske tehnologije, inženjerstvo i medicina. Za razliku od druge polovice prošlog stoljeća, kada su zemlju uglavnom napuštali nekvalificirani radnici, danas većina onih koji odlaze ima visoko obrazovanje.

Studiji iz tehničkih, prirodoslovnih i medicinskih područja često se smatraju isplativijima i značajnijima od umjetničkih, pa iako Sjeverna Makedonija ima bogatu kulturnu povijest, umjetnički programi u zemlji teško mogu ponuditi privlačne mogućnosti, zbog čega se studenti kreativnih disciplina odlučuju za obrazovanje u inozemstvu.

Autor ilustracije: Fisnik Xhelili/Portalb.mk, korišteno uz dopuštenje.

Ivana, studentica filma i fotografije na Ithaca Collegeu u New Yorku, kaže da Sjedinjene Američke Države nude više prilika u vidu umrežavanja, filmskih festivala, produkcija i publikacija, ali da bi isto voljela raditi i u svojoj domovini:
„Oduvijek sam željela na neki način doprinijeti razvoju makedonske kulture i umjetnosti, i njihovoj promociji u svijetu.”

Digitalizirana sveučilišta

Studenti koji studiraju u inozemstvu ispričali su iskustva drukčija od onih svojih kolega u Sjevernoj Makedoniji, gdje su osnovne stvari poput digitalnih nastavnih materijala još uvijek rijetkost.

Istraživanje Foruma za obrazovne promjene i Europske zaklade za demokraciju iz 2023. godine pokazalo je da je digitalizacija na makedonskim javnim sveučilištima izrazito nerazvijena. Unatoč sve raširenijoj upotrebi tehnologije u obrazovanju diljem svijeta, mnoga visoka učilišta u zemlji i dalje se oslanjaju na tradicionalne metode nastave i učenja koje uključuju korištenje tiskanih udžbenika, osobnu prijavu ispita, predavanja i konzultacije uživo. Iako postoji sustav za online ocjenjivanje, i dalje je uobičajena praksa korištenje papirnatih indeksa, umjesto digitalnih rješenja.

Istraživanje ukazuje na značajan jaz u digitalizaciji državnih sveučilišta, koja moraju unaprijediti svoju infrastrukturu, resurse i stručno usavršavanje ako žele pratiti digitalne trendove. To je osobito teško postići s obzirom na to da je proračun namijenjen digitalizaciji i dalje poprilično nizak.

Državni zavod za statistiku Sjeverne Makedonije ne vodi podatke o broju građana koji studiraju u inozemstvu, no potvrđeno je da trenutno 400 stipendista studira na nekim od 100 najprestižnijih svjetskih sveučilišta.

„Nažalost, Ministarstvo unutarnjih poslova nema točne podatke o broju iseljenih građana niti o razlozima njihova odlaska, jer oni koji napuštaju Crnu Goru najčešće ne odjavljuju prebivalište, što otežava procjenu stvarnog razmjera iseljavanja,” objašnjava demograf Miroslav Doderović. „Stoga je sustavno praćenje iseljavanja prvi i najvažniji korak – osobito ako znamo da, prema istraživanjima među mladima, imamo čvrstih 50 posto onih koji žele napustiti Crnu Goru.”

Na ovaj kontinuirani odlazak, ponajviše mlađe populacije, upućuju i službeni podaci Zavoda za statistiku Crne Gore (Monstat), prema kojima je zemlja imala 615 035 stanovnika na popisu 1991. godine. U 2023. godini, samo 32 godine kasnije, broj stanovnika iznosio je tek nešto više – 623 633, uključujući više od 90 000 stranih državljana. Jedna od najčešćih destinacija za iseljenje je Njemačka, gdje trenutno živi 10 413 crnogorskih državljana.

Zašto odlaze?

Međunarodna zračna luka Skoplje. Fotografija s portala Portalb.mk, korištena uz dopuštenje.

Unaprjeđenje programa za tržištu rada – s posebnim naglaskom na uključivanje dugotrajno nezaposlenih osoba i mladih – može utjecati na čimbenike koji potiču i privlače migraciju.

„Dugotrajna nezaposlenost jedan je od ključnih izazova u Crnoj Gori,“ kaže Doderović. Unatoč pozitivnim trendovima na tržištu rada, dugotrajna nezaposlenost iznosila je 72 posto u 2023. godini, u odnosu na ukupnu stopu nezaposlenosti. Godine 2019. stopa dugotrajne nezaposlenosti bila je oko 12 posto. Doderović dodaje da je najveću skupinu među dugotrajno nezaposlenima čine oni koji zaposlenje traže po prvi put – „uglavnom nedavno diplomirani stručnjaci.“

Neki od onih koji napuštaju Crnu Goru kao razlog iseljavanja navode ekonomsku situaciju, dok drugi, prema anketama Monstata, kažu da su se preselili zbog obiteljskih razloga ili radi obrazovanja.

Prema podacima Monstata, najveći broj prijavljenih osoba koje rade ili studiraju u inozemstvu dolazi iz Podgorice, njih ukupno 6 384.

Međutim, Doderović smatra da bi za sveobuhvatnije razumijevanje problema iseljavanja – „posebno strukture stanovništva koje napušta Crnu Goru“ – bilo potrebno detaljnije istraživanje, kako bi donositelji odluka mogli „jasnije ciljati ključne probleme i predložiti programe za zadržavanje i privlačenje stanovništva.“

Iseljavanje mladih s Balkana, posebno iz Crne Gore i Sjeverne Makedonije, val je koji ima dugoročne posljedice na razvoj regije. Unatoč brojnim inicijativama usmjerenim na zaustavljanje ovog vala– poput unapređenja obrazovnog sustava, uvođenja boljih radnih uvjeta i stvaranja prilika za mlade – potrebni su zajednički napori na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini kako bi se potaknulo mlade da ostanu i doprinesu budućnosti svojih zemalja.